Basic HTML Version
244
riječi
kritika/prikaz/osvrt
kritika/prikaz/osvrt
Davor Ivankovac
Tekstom protiv rijeke ili:
bujicom protiv poplave
Cvelferica, panonizam, pismo književnosti i kulture. Projekt.
Sanja Jukić, Ružica Pšihistal, Goran Rem, Ivan Trojan
Udruga Duhovno hrašće
Ogranak DHK slavonskobaranjskosrijemski Osijek, 2015.
Književni i književnoznanstveni rad osječkog pjesnika, esejista, kritičara i povjesničara književnosti Gorana Rema dosljedno
pretražuje, analizira i (re)valorizira Rub. U kontekstu novijega i suvremenog hrvatskog pjesništva taj hod po Rubu, to
sondiranje i katalogiziranje vezano je uz predmetni interes za intermedijalno, multimedijalno, konkretističko pjesništvo,
što je opet, taj Rad, kroz godine rezultirao i nizom teorijskih, stilističkih, književnokritičkih uvida, panorama i antologija, dok
je u kontekstu književne povijesti i tradicije taj radni interes našao svoj jaki rub u zavičajnom slavonskom geografskom i
užem šokačkom geokulturnom prostoru. Tematiku slavonskog i šokačkog književnog i kulturnog bogatstva Goran Rem
je samostalno i u suautorstvu s drugim stručnjacima i kulturnim radnicima iz različitih područja pretražio knjigama kao što
su
Osječka čitanka
,
Puut nebeski – đakovačka čitanka
,
Slavonski tekst hrvatske književnosti
, Šokačka čitanka (s Helenom Sablić
Tomić),
Vinkovačka književna povjesnica
(s Ružicom Pšihistal), Šokci u povijesti, kulturi i umjetnosti (s Vladimirom Remom) i
Panonizam hrvatskoga pjesništva I i II
(sa Sanjom Jukić).
Na niz se naslanja nova trodijelna studija
Cvelferica, panonizam, pismo književnosti i kulture
, u suautorstvu s kolegama
profesorima s Filozofskoga fakulteta u Osijeku Sanjom Jukić, Ružicom Pšihistal i Ivanom Trojanom. S obzirom da je izrada
uključivala i detaljan jednogodišnji plan (obrazložen pri kraju djela) i terenski rad niza književnih i kulturnih suradnica i
suradnika, knjiga je primjereno i točno podnaslovljena kao
projekt
. Dakako, termin ima i svoje šire značenje:
Cvelferica
koja
je pred nama tek je nacrt buduće monumentalne trilogije, koja bi u svakom tomu trebala obuhvaćati više stotina stranica
teksta cvelferskih autora/ica i književnoteorijskog i književnopovijesnog teksta o njima, dakle sve skupa knjižni i izdavački
projekt na nekoliko tisuća stranica.
Nakon obuhvatne sinkronijske i dijakronijske percepcije i recepcije geografske književne i kulturne Slavonije, potom uže
etnografske a geografski nezabilježene Šokadije, autorska se kamera pomakla prema krajnjem rubu potonje snimivši u
tri klizeća kadra (pjesničkom, proznom i dramskom), možda iz spasilačkog (kultur-spasilačkog) helikoptera, nizvodno, od
zapada prema istoku, vodenim putem, jugoistočni rub Vukovarsko-srijemske županije, u narodnom govoru i pismu kulture
poznat kao Cvelferija. Ovaj poplavni prostor hrvatske Posavine naziv baštini iz vremena Vojne krajine kada je spadao pod
oblast dvanaeste satnije (njem. zwölf – dvanaest), a danas obuhvaća devet sela, nizvodno Savom: Rajevo Selo, Posavski
Podgajci, Gunja, Drenovci, Đurići, Vrbanja, Račinovci, Soljani, Strošinci. Knjiga pak, svoj naziv duguje referenci na Okrugićevu
Šokicu, ženski subjekt Šokadije, kao simbol ljepote, zdravlja i plodnosti, što bi u slučaju Cvelferije bila – Cvelferica, to
„otmjeno biće ohole plodnosti.”
Kako saznajemo u
Uvodu
, povod za knjigu-projekt bila je katastrofalna poplava koja je u svibnju 2014. pogodila Cvelferiju
potopivši nekoliko sela i dovevši ostala u neposrednu opasnost, a autorska reakcija bila je trenutna, istovremena spasilačkoj
na terenu, te je na sebe, kao brana ili nasip, preuzela teret spašavanja kulturnoga nasljeđa potopljenih i ugroženih sela,
u kojima, prema riječima autora, postoji tristogodišnji kontinuitet umjetničkoga govora i pisanja. Pritom su kao kriterije
odabira naveli „estetska i kulturalna vrijednost korpusne građe”, a s tematskog gledišta, zaokupljenost vodom.
Koncept knjige vrlo je složen, strogo znanstvenog usmjerenja, te zahtijeva izrazitu pažnju. Osim osnovne, „grube” podjele