Basic HTML Version
znanost
znanost
znanost
znanost
znanost
znanost
riječi
235
Iako nema sumnje kako je najnoviji razvojni dokument grada Siska
71
rađen u skladu sa strateškim, političkim, zakonodavnim i
svim ostalim važećim smjernicama i propisima EU, RH i Županije, uočljivo je kako se dinamičnoj kategoriji „razvoj“ pristupa
previše konvencionalno, a premalo vizionarski
72
. U kontekstu razvoja
kreativne ekonomije
nadu daje projekt „Centra izvrsno-
sti i kreativnosti – kreativnog inkubatora“ u okviru kojega bi se sadašnja tzv. zgrada političkih stranaka (Ulica S. i A. Radića,
strogo središte grada) preuredila u „centar kreativnih ideja“ s multimedijskim sadržajima za mlade (Strategija razvoja grada
Siska 2015. - 2020., 2015:54). Ipak, Sisak bi trebao što prije definirati strategiju razvoja kulture, kao što su to do sada učinili
mnogi drugi hrvatski gradovi. Glavna primjedba u vezi sa Strategijom razvoja grada Siska 2015. – 2020. odnosi se na činjeni-
cu da kultura nije promatrana kao zasebna, središnja cjelina (organski povezana s ostalim) što ide u prilog tvrdnji kako ključni
čimbenici još uvijek nisu shvatili stvarne razvojne potencijale kulture i umjetnosti, te općenito, kreativnosti. Tim tragom ide i
opaska kako je kultura u ovom slučaju tretirana isključivo kao djelatnost u funkciji razvoja turizma. Sisak nedvojbeno ima go-
leme potencijale postati
kreativnim gradom
. Te će mogućnosti (is)koristiti samo ako bogatu povijesnu i kulturnu, materijalnu i
nematerijalnu baštinu „upregne“ u zamašnjak razvoja
kreativnih industrija
. U dohotku kojeg ostvari ekonomija cijeloga grada,
kreativnog grada
, ustanove u kulturi bile bi samo jedan ali izuzetno važan izvor izvrsnosti, inovativnosti ali i opipljivih prihoda!
Sisak se kroz noviju povijest dičio nekom vrstom brendova, što u percepciji javnosti, što u doživljaju vlastitog značaja: krajem
18. i tijekom 19. stoljeća bio je to „grad lađara“; početkom 20. stoljeća, a osobito nakon Drugog svjetskog rata bio je to
„industrijski grad“; sedamdesetih godina prošlog stoljeća nametnuo se kao „komunistička utvrda“ i „grad Prvog partizanskog
odreda“; krajemdevedesetih godina sjetio se kasnosrednjevjekovne uloge „grada predziđa kršćanstva“ (lat.
Siscia antemurale
christianitatis
); nakon Domovinskog rata postao je „grad hrvatskih pobjeda“. Napokon, u posljednjih par godina ima naznaka
promjenama koje bi na efektan način mogle pomiriti i ujediniti sve te povijesne i kulturne, gospodarske i političke, ideološke
i vjerske dimenzije, sadržaje i značenja brenda jednog grada kao, prije svega,
kreativnog grada
. Evo nekoliko primjera!
„Festival Željezara“ u lipnju 2015. godine, kao rezultat participativne radionice, iznjedrio je viziju Siska kao „Grada skulptu-
ra“ (HRVATSKI DETROIT: Otkrijte skriveni Sisak na Festivalu Željezara)
73
. Marketinški, kulturno-umjetnički i stručno vrlo
kvalitetan, odlike su novog dokumenta „Plan upravljanja za RIMSKI GRAD SISCIJU, HRVATSKA“ (2014) koji donosi nadah-
nutu, optimističnu ali i realnu viziju
kreativnog grada
: „Siscia, nekadašnji značajni rimski grad, danas je most između prošlosti
i sadašnjosti, legendi i znanstvenih otkrića, inspiracije lokalne zajednice i zadovoljstva posjetitelja“ (ibid., 2014:3). Gradski
muzej Sisak (www.muzej-sisak.hr) već je sada lider kulturnog razvoja u Sisku, barem onog institucionalnog. Galerija „Striegl“
uvjerljivo je na začelju ljestvice uspješnosti gradskih ustanova u kulturi. A da se brendira samo na temelju umjetničke vrijed-
nosti ove kulturne ustanove, da kreativno nadograđuje ostavštinu tek jednog ali velikog umjetnika, Sisak bi mogao biti „grad
akvarela“, likovne tehnike koja na transcendentan ali uvjerljiv način svjedoči o unutarnjoj i vanjskoj mijeni čovjeka i društva, o
poduzetničkoj i kulturnoj dinamici, o rijekama koje stvarno i simbolično teku samo – naprijed.
ZAKLJUČAK
Nova razvojna paradigma povezuje gospodarstvo i kulturu, obuhvaćajući ekonomske, kulturne, tehnološke i društvene
aspekte razvoja na mikro i makro razini. Središnje mjesto u promišljanju načina postizanja napretka zauzimaju kreativnost,
znanje i pristup informacijama kao snažni pokretači gospodarskog rasta i promicanja razvoja u globaliziranom svijetu.
Krea-
tivna ekonomija
postala je vodeća komponenta ekonomskog rasta, zapošljavanja, razmjene vrijednosti tj. trgovine, inovacija
i društvene kohezije u razvijenim zemljama.
Kreativne industrije
nalaze se u skupini najdinamičnijih razvojnih sektora u svjet-
skoj trgovini. Suočavanje i prožimanje kreativnosti, kulture, ekonomije i tehnologije izražava se kroz sposobnosti stvaranja
i cirkuliranja intelektualnog kapitala koji nosi goleme potencijale u generiranju prihoda, radnim mjestima i zaradi od izvoza,
uz istovremeni doprinos socijalnoj uključenosti, kulturnoj raznolikosti i razvoju ljudskih resursa. Pred sisačkim „gradskim
ocima“ ali i svim ostalim lokalnim gospodarskim, društvenim i kulturnim dionicima stoje izazovi i odgovornost uspostave
odgovarajućih institucionalnih i konceptualnih okvira u cilju donošenja politika i učinkovitih modela koji će pridonijeti razvoju
kulturnih
, a time i svih ostalih
kreativnih industrija
: od donošenja (ili ne) strategija razvoja
kreativne ekonomije
(profitni i ne-
profitni sektor), strategije razvoja kulture (profitni i neprofitni sektor), preko planiranja poticajnih mjera, do odlučivanja o
najoptimalnijem načinu upravljanja gradskim kulturnim ustanovama i njihovim marketingom.
Budući da odgovor na pitanje hoće li Sisak postati
kreativni grad
, nije samo u rukama vlasti, što je činiti Gradskoj galeriji? Slavo
Striegl najpoznatiji je hrvatski akvarelist i animalist. Njegov je opus, međutim, blizak isključivo Siščanima i hrvatskoj stručnoj,
likovnoj publici. Na potezu je Gradska galerija koja nosi njegovo ime, da taj brend marketinški uobliči, potvrdi u Hrvatskoj i
komunicira europskoj javnosti.
71 Naravno, radi se o Strategiji razvoja grada Siska 2015. – 2020.
72 „Ponekad se nije dovoljno ograničiti na
razmatranje ‘uklapanja’ organizacije u mogućnosti koje pruža okolina
(odnosno uklanjanje prijetnji koja dolaze iz okoline), jer se – na taj način –
ograničava
kreativnost razmišljajući
isključivo u terminima onoga što jest
(umjesto u terminima
onoga što bi moglo biti
). Stoga je, ponekad, korisno i ‘odlutati u mislima’, te razmotriti i one mogućnosti koje se – u
danoj okolini – ne čine toliko vjerojatnima. Naime, najbolji je odgovor brze i nepredvidljive promjene u suvremenom okruženju – već danas biti spreman na izazove koje (najvjerojatnije) donosi
sutrašnjica“, (Pavičić i sur., 2006:48).
73 Tekst je objavljen na portalu www.lupiga.com. Radi se o jednoj skulpturi na 870 stanovnika.