Basic HTML Version
znanost
znanost
znanost
znanost
znanost
znanost
riječi
221
je česti slučaj u današnjem Sisku, građevinari su tijekom iskapanja temelja naišli na antičke ostatke.
33
Arheološki tim, pod vodstvom Ivice Degmedžić, otkrio je zidove nekoliko objekata. Tragovi masivnih zidova u smjeru
sjever-jug, otkriveni su na dubini između 20 i 50 centimetara. Prvi zid A je bio 1,40 metara širok. Na udaljenosti od 6,10m
se nalazio drugi paralelni zid B, 2m širok.
34
Oba zida su bila čvrsto napravljena od cigle i vapnene žbuke. Okomito se nalazio
zid C, 0,4m širok, no nije detaljno opisan u dokumentaciji.
Dokumentacija bilježi da je šinteraj izgrađen na sredini polja, što bi upućivalo na daljnje arheološke nalaze ispod živodernice
te na zaključak da se objekt nalazi na ostacima longitudinalnih zidova.
Otprilike 50m od sjeverno-istočnog nalazišta jest životinjsko groblje, gdje su djelići mramora nađeni, ali nisu detaljno opisani
– ni kvaliteta izrade, ni količina nađenih predmeta. Valja spomenuti da je šinter podijelio zanimljivu priču s arheolozima o
„starim zidovima“ koji su stajali ispod životinjskog groblja. Nažalost, isti zbog higijenskih razloga se ne mogu otkopati. Između
životinjskog groblja i šinteraja, zdenac je lociran, na temelju čega su arheolozi zaključili da je stajao na antičkim temeljima.
35
Arheolozi su te godine iznijeli zaključak da se ne može točno utvrditi svrha tih antičkih zgrada te da je moguće da se radi o
dijelu tvrđave iz Rimskog doba.
36
No moramo napomenuti, da je većina istraživanja bila svedena samo na arheološku superviziju te nismo u mogućnosti
stvoriti cjelovitiju arheološku sliku. K tome treba nadodati, da nedostaje pomični materijal, što isto ukazuje na stanje
istraživanja i uvijete u kojima je prevedeno.
Nalazište je ponovno otvoreno za istraživanje 1952. g. pod vodstvom Branka Gabričevića, Stjepana Vrbanovića i Branka
Ilakovića. Prema arheološkim dokumentima Muzeja Grada Siska, utvrđena je pozicija zgrade u sjeverno-zapadnom dijelu
predgrađa.
37
Zaključak tog istraživanja bio je da se radilo o prigradskoj
villi
te su većinu pažnje stavili na apsidu koja se vidi na planu (Figura
II.). Također spomenuli su „nekakav“ ekonomski objekt, ali nisu ga detaljno obradili ni dokumentirali.
38
Slijedeće godine, nalazište je ponovno posjećeno, ovaj put od stane tima iz Arheološkog Muzeja Grada Zagreba, zabilježivši
da nalazište ostavlja „tužan dojam“.
39
Arheolozi su zaključili da su iskopani zidovi bili izrađeni interesantnom tehnikom, koja je kombinirala smrvljeni kamen i
žbuku, što je činilo temelj zida, dok je ostatak bio okružen s pravilno poslaganim ciglama. Osim toga, nađen je i fragment
antičkog zida, koji se nastavljao u sjeverozapadnom-jugoistočnom smjeru te se nalazio u neposrednoj blizini južnog dijela
nalazišta.
40
Svi ti argumenti govore omogućnosti preklapanja arheoloških slojeva te kontinuiteta upotrebe nalazišta, ali zbog nedovoljne
istraženosti možemo se jedino složiti s prethodnom tvrdnjom.
Pitanje funkcije ovog arheološkog kompleksa kao prigradske ili seoske
ville
ili čak tvrđave iz Rimskog razdoblja je još uvijek
otvoreno.
41
No autorice ovog članka smatraju da u ovom slučaju odgovor se krije u lokaciji i prednostima samog kompleksa
te da jedna pretpostavka ne isključuje drugu.
Ovaj objekt je potencijalno mogao služiti kao luksuzan stambeni objekt (
villa suburbana
) te je u svojoj blizini imala proizvodni
ili poljoprivredni objekt, tako stvarajući veći kompleks tj.
villa rustica
u širem smislu te riječi.
42
Također možemo ustvrditi da je stvarno u pitanju
villa rustica
s posebno odijeljenim stambenim i trgovačkim dijelovima,
ali blizina samog grada objektu i arhitektonski element apside
43
onemogućava definitivan zaključak. Nedovoljna istraženost
33 NENADIĆ 1987: 79
34 Izvješće I. Degmedžić 14. srpnja 1950., 353/1950; Dossier Siscija,
Sisak od 1936 – 1959
, 42/26, Arheološki muzej, Zagreb.
35 Isto.
36 Izvješće I. Degmedžić 14. srpnja 1950., 353/1950; Dossier Siscija,
Sisak od 1936 – 1959
, 42/26, Arheološki muzej, Zagreb.
37 Dokumentacija S++, DOK-6, Gradski muzej Sisak. Vidi i LOLIĆ 2014: 24, Gdje autor opisuje sustavno iskapanje
Siscie
1952., spominjući dvije rimske zgrade, koje su otkrivene na nalazištu, jedna
je služila kao prigradska
villa
, a druga kao ekonomska zgrada.
38 Dokumentacija S++, DOK-6, Gradski muzej Sisak.
39 Izvješće I. Degmedžić i M. Gorenc 14. prosinca 1950., 353/1950; Dossier Siscija,
Sisak od 1936 – 1959
, 42/26, Arheološki muzej, Zagreb.
40 Izvješće I. Degmedžić i M. Gorenc 14. prosinca 1950., 353/1950; Dossier Siscija,
Sisak od 1936 – 1959
, 42/26, Arheološki muzej, Zagreb.
41 Neki autori smatraju ovo nalazište dio većeg memorijalnog arhitektonskog kompleksa. Zbog nedostatka pomičnog materijala, to se čini malo vjerojatnim, ali nije potpuno neutemeljeno. Za
takvu tvrdnju moramo uzeti u obzir da su arheološka pljačkanja antičkih nalazišta bila vrlo česta i postoji mogućnost da je pomični materijal jednostavno odnesen s nalazišta. Ali prvi istraživači antičke
Siscie
uopće ne spominju ovo nalazište, što bi upućivalo na činjenica da u šesnaestom stoljeću je bilo prekriveno vegetacijom i neprepoznatljivo kao arheološko nalazište. Takvi uvjeti bi osigurali da se
nalazište očuva, prije svega pomični arheološki materijal, u slučaju da je nalazište stvarno imalo funkciju memorijalnog kompleksa.
42 Tijekom kasne antike, nastala su mnoga „spontana“ antička pribježišta i ovo nalazište bi moglo potvrđivati tu teoriju kao kompleks
villa rustica
.
43 Prema mišljenju nekih autora pojava apside je neuobičajena. No postoje primjeri koji potvrđuju slične arhitektonske elemente kao dio
villa rustica
. Takvi slični primjeri mogu se naći na području
Kozare, koja je bila dio sjeverno-istočne granice
Siscije
i sigurno je utvrđena kao
villa rustica
. Još primjera se nalazi u Osekovo u blizini Kutine, koje je bilo dio agera
Siscije
. Dok Donja Glavnica,
Šemovec-Kupinje, Moravče-Drašćica isto potvrđuju prisutnost apside.