Basic HTML Version
220
riječi
znanost
znanost
znanost
znanost
znanost
znanost
urbanističkom planu, društvenom i ekonomskom uređenju ne samo grada, već cijelog agera kolonije.
22
Siscia
posjeduje svu
infrastrukturu (u užem smislu riječi) arhitektonskih elemenata Rimskog kolonijalnog centra.
Iako se grad isticao kao ekonomsko (trgovali su: žitom, vunom i ostalim dobrima) te administrativno (npr. rudarstvo
23
) i
financijsko središte, opća ekonomska slika grada je i dalje slabo istražena. Usprkos mnogim istraživanjima i publikacijama,
većina se istraživača fokusirala na specifične ekonomske aktivnosti.
24
No ti nam radovi daju mnoge važne i dragocjene
podatke, ali nam ne pružaju uvid u širu sliku ekonomije antičke
Siscije
.
Kao jedan od najvažnijih gradova u regiji,
Siscia
je morala biti okružena većim ekonomskim jedinicama u svome zaleđu.
Iako je sam
ager
kolonije djelomično i nedovoljno istražen, odgovor na pitanja o ekonomskim aktivnostima
Siscije
, može se
pronaći u ciljanom istraživanju prigradskih dijelova.
Razumijevanje ekonomskih prilika je usko povezano s proučavanjem prigradskih i ruralnih dijelova. Seoske i prigradske
ville
bile su glavni oslonac rimske poljoprivrede i Rimskog načina života izvan gradova. Sjeverna i središnja Hrvatska značajno
zaostaju u arheološkim istraživanjima ruralnih dijelova
25
, gdje je samo 53 od 250 registriranih nalazišta potpuno iskopano.
26
U usporedbi s ostatkom panonske provincije, broj u hrvatskom dijelu je relativno nizak, prvenstveno iz razloga što su se
istraživanja rijetko provodila izvan većih naselja i uglavnom su fokusirana na već poznate lokacije većih seoskih
villa
.
27
Kao što je vidljivo,
villa rustica
je relativno rijedak arheološki „nalazak“ u središnjoj Hrvatskoj, gdje je vrlo mali broj njih valjano
iskopan i prezentiran. Bez obzira na to,
ville
koje su smještene između Drave i Save, jasno svjedoče o važnoj ulozi ovog
teritorija u Rimskom Carstvu. Možemo opravdano pretpostaviti da je bilo više seoskih imanja u hrvatskom dijelu Panonije,
nego što je za sada istraženo.
Za bolje razumijevanje ekonomskih prilika prigradskih i seoskih područja, poslužit ćemo se primjerom Mrciništa –
arheološkog nalazišta, koje je smješteno u blizini selaOdre i rijekeOdre te predstavlja veliki stambeno-ekonomski kompleks
u blizini antičke
Siscije
. Tijekom pedesetih godina prošlog stoljeća, nalazište je bilo iskopano u sjeverno-zapadnom dijelu
današnjeg Siska. Samo nalazište je bilo dio predgrađa te kroz njega je prolazila cesta, koja je povezivala
Sisciu
i
Andautoniu
tako zvana
via Savia
.
28
Ta činjenica ukazuje na mogućnost da se tu radi o mikro-ekonomskoj proizvodnji na ovom području.
Dosadašnje istraživanje upućuje na postojanje prigradske
ville
ili
villa rustica
29
; cilj ovog rada jest na temelju svih dostupnih
podataka ukazati na ekonomsku funkciju ovog nalazišta.
Rimske kolonije nisu dopuštale određene načine iskorištavanja zemlje unutar zidova (
intra muros
). Primjerice poljoprivreda
i stočarska djelatnost bile su primarno vezane za zemlju izvan zidova (
extramuros
). Taj zaključakmožemo donijeti zahvaljujući
urbanističkom uređenju
Siscie
.
Glavni cilj ovog članka jest iznijeti hipotezu o ekonomskimaktivnostima povezanimsa stočarstvom, prije svega – ovčarstvom,
a s time i tekstilnom industrijom u antičkoj
Siscii
.
Nalazište Mrcinište – reevaluacija rimske, prigradske
ville
Mrcinište
30
se nalazi u sjeverno-zapadnom dijelu današnjeg Siska, u blizini sela Odra i istoimene rijeke (Figura I.). Arheološko
istraživanje nalazišta započelo je 1950.
31
Rezultati su bili očekivani, nalazište je datirano u rimski period te je pripadalo
predgrađu
Siscije
.
32
Prijašnja općinska vlast je 1950. odlučila izgraditi industrijsku zgradu na samom nalazištu, koje se nalazilo iza šinteraja. Kao što
22 Rimski naseljenici su iskoristili povoljan pretpovijesni položaj na samim obalama rijeke Kupe, koja je bila važna za komunikaciju sa širim europskim prostorom. Rimska sposobnost asimilacije već
postojećeg društvenog i ekonomskog načina života je bilo ključno u osnutku
Siscie
. Sam položaj je omogućilo da se
Siscia
pretvori u ključni strateški centar za ekspanziju prema granicama Dunava i
stvaranje mreže komunikacije. Zahvaljujući sačuvanim urbanističkim legislativama i uzdizanjem u status kolonije (prvi puta vjerojatno oko 71.g., a drugi puta između 193. i 211.), grad se proširio što
teritorijalno, što administrativno. Čak i nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva, grad je sačuvao svoj urbani karakter.
23 Željezna ruda je dolazila iz obližnjih rudnika putem cesta i rijeka do
Siscije
. U 3.st., za vrijeme cara Galena, kovačnica je bila uspostavljena u
Sisciji
te je ostala u funkciji sve do 5.st. Bilo je važno
imati kovačnicu u blizini, zbog isplate plaća vojsci. Za vrijeme cara Dioklecijana,
Pannonia Superior
je bila podijeljena na
Pannonia Prima
i
Pannonia Savia
.; tada je
Siscia
postala glavno grad provincije
Savia
i sjedište upravitelja, nadstojnika provincijske blagajne i kovačnice te zapovjednika vojske.
24 Imamo pregršt informacija o samom razvoju
Siscije
; o
Siscianskim
nekropolama, o gradskom vodoopskrbnom sustavu i akvaduktu, no „opće“ informacije o ekonomskom životu
Siscie
– nedostaju.
Većina se istraživanja usredotočila na metalurgijsku aktivnost ili trgovinu u širem smislu te riječi. Obrti su obrađeni ili općenito ili djelomično, s time da se većina zaključaka temelji na vrlo limitiranim
arheološkim nalazima, npr. proizvodnja stakla.
25 Na cijelom području Panonije nađeno je 152
ville
kao dio seoskih naselja, od toga je samo 6 iz Hrvatske.
26 7 Vidi LELEKOVIĆ AND RENDIĆ-MIOČEVIĆ 2012: 279.
27 Ostaci većih ruralnih naselja, koja bi se mogla definirati kao sela (
vici
) nađena su na devet iskopanih nalazišta, kao i 21 ruralna
villa
.
28 VRBANOVIĆ 1981: 191-192; BOJANOVSKI 1984: 154-155; BUZOV 1993; SLUKAN-ALTIĆ 2004: 17-18.
29 Dokumentacija S++, DOK-6, Gradski muzej Sisak.
30 Sam naziv „mrcinište“ se može definirati kao mjesto gdje su lovci „gulili“ kožu s plijena, istovremeno mjesto se ponekad naziva „živodernicom“ ili „šinterajom“
31 Dokumentacija S++, DOK-6, Gradski muzej Sisak.
32 Dokumentacija S++, DOK-6, Gradski muzej Sisak. U to vrijeme se i stvara teza o gospodarskom i ladanjskom kompleksu na ovome nalazištu.